Tehnička škola Požega

  • Povećaj veličinu slova
  • Normalna veličina slova
  • Smanji veličinu slova
Početna WebGrupa Osnovni princip rada PHPa

Osnovni princip rada PHPa

Osnovni princip rada PHPa

Korisnički preglednici redovito ne razumiju PHP (niti ASP, niti CGI,...). Kako to sve skupa onda funkcionira? Kada korisnik u svom pretraživaču pozove neku HTML stranicu tada web poslužitelj na kojemu se ta stranica nalazi pošalje korisniku tu stranicu i ona se učita u preglednik (i to prvo HTML kod pa tek onda ostali sadržaji kao što su slike, zvukovi itd.)

Što se zapravo događa kada neki korisnik u svom internet pregledniku pozove neku PHP (ili ASP ili CGI) skriptu? Tada web poslužitelj na kojemu se nalazi ta skripta počne izvršavati tu skriptu, a skripta kreira HTML sadržaj koji se šalje korisniku (i koji njegov preglednik razumije). Sama PHP skripta može imati na različite načine isprepletene PHP i HTML dijelove. Moguće je imati u osnovi HTML osnovu u koju je ubačen PHP dio. Moguće je isto tako da je čitava skripta u php-u a u njemu definiramo HTML dijelove. U svakom slučaju skripta mora imati nastavak PHP, a broj izmjena PHP i HTML dijelova treba svesti na razumnu mjeru.

Jedan od osnovnih principa kojim si možemo olakšati rad u PHP-u i koji se proporučuje je da izgled stranice (HTML dio) odredimo u nekom WYSIWYG editoru (Macromedia Dreamweaver, Microsoft FrontPage) pa onda taj kod prekopiramo u PHP. Neki "pametniji" HTML editori omogućavaju i olakšavaju izravan rad u PHP-u (novije verzije Macromedia Dreamweavera).

Moja prva php stranica

Sad smo, nadam se, instalirali sve što je potrebno i krećemo s izradom stranica. U Dreamweaveru odaberemo File > New te u skupini Dynamic Page odaberemo PHP page. Dokument ćemo odmah snimiti i to u novu mapu proba1 u mapi poslužitelja za objavljivanje dokumenata (to je mapa appserv/www, ili mapa xampp/htdocs, zavisno koju instalaciju ste odabrali). Za ime dokumenta predlažem primjer1.php.

Ovo treba zapamtiti: mapa www ili htdocs je mijesto u koje stavljamo svoje stranice i to je root našeg web poslužitelja. Zbog bolje organizacije, kad god radite neki novi projekt napravite za njega novu mapu unutar te mape.

U Dreamweaveru se prebacite u Code View i primjetite da je osnovna struktura HTML dokumenta već tu: postoje tagovi za zaglavlje i tijelo dokumenta, naslov stranice itd. Najčešći način rada s PHP-om je takav da u postojeću HTML strukturu ubacimo PHP dijelove.

Svaki PHP dio započinje sa oznakom <?php i završava oznakom ?> . Primjera radi, unutar body tagova ubacite slijedeću strukturu:

<?php
echo"moja prva stranica";
?>

Snimite stranicu. Pokrenite web preglednik. U adresnu traku napišite:
http://localhost/proba1/primjer1.php i vaša prva stranica je pred vama!

Što se zapravo dogodilo? Kad god u pregledniku zatražite stranicu čija adresa počinje sa http://localhost (primjetite: nema www!) to zapravo znači da pokrećete stranicu lokalno sa poslužitelja na vašem računalu. Ta adresa odgovara mapi www unutar mape AppServ (ili mapi htdocs unutar mape xampp). Ostatak adrese je putanja do stranice koju smo napravili ( /proba1/primjer1.php).

Što se dogodilo na poslužitelju? Kad smo mi u pregledniku zatražili prikaz te stranice, poslužitelj je prepoznao da je riječ o php stranici, dijelove koji su čisti HTML i nalaze se izvan <?php i ?> tagova poslao je odmah pregledniku, a ono onutar tih tagova je izvršio, naredba echo znači ispiši, odnosno dodaj HTML dokumentu. Ako u svom web pregledniku pogledate HTML kod (desni klik > View Source) vidjet ćete da nema ni traga PHP-u, tu je samo čisti HTML.

Malo drugačiji pristup

Gornji primjer nije jedini način kako se može koristiti PHP. Unutar navodnika naredbe echo mi možemo navesti i različite HTML tagove i njihove dodatne argumente kako bismo imali kontrolu nad izgledom teksta. Za ilustraciju malo ćemo obogatiti naš prvi primjer i unutar tagova <?php i ?> dodati slijedeću naredbu :

echo"<br>Ovo je link na stranice škole:<a href=\"http://www.tehnickaskola.net\">link</a>";

Ovaj put smo unutar naredbe echo ubacili i link. Primjetite znakove \ ispred navodnika. Oni nam trebaju jer kažu naredbi echo da tu nije kraj onoga što ona treba ispisati već da ona treba ispisati navodnike (sjetite se kako se zadaje link HTML-om). Ako bismo bili ekstremni u takvoj uporabi PHP-a, tad bismo cijelu stranicu mogli staviti unutar <?php i ?> tagova i sve elemente stranice ispisati naredbom echo. To je moguće, no najčešće nije baš praktično.

I zaključak

Naučili smao dakle kako napraviti i kako spremiti php stranicu. Isto tako naučili smo kako provjeriti što smo to zapravo napravili uz pomoć lokalno instaliranog web poslužitelja. Sasvim dovoljno za početak.